Istražne sudije su od početka godine od mobilnih operatera četiri puta tražile da im za potrebe policije i tužilaštva dostave telefonske listinge svih građana koji koriste mobilne telefone, ali i podatke o lokacijama sa kojih su telefonirali, saznaje „Dan”. Zbog toga je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama juče odlučio da započne postupak nadzora kod mobilnih operatera. Kontrolori će provjeravati koje podatke i u kom obimu su operateri dostavljali istražnim sudijama, te da li je na taj način građanima narušena privatnost.
Kako saznajemo, naredbe istražnih sudija prema mobilnim operaterima sadrže naloge za „pretresanje telekomunikacionog saobraćaja” za sve građane Crne Gore, odnosno za teritorije opština, naselja ili konkretnih ulica i to za period od nekoliko dana do mjesec. Ti podaci su 2015. traženi osam puta, a kompanija Telenor je od Savjeta Agencije još 24. aprila 2015. tražila mišljenje da li je u skladu sa zakonom da dostave tražene podatke. Postupak nadzora tada nije pokrenut, jer Agencija nije imala dovoljno kontrolora. Kako se praksa istražnih sudija nastavila, Savjet je juče odlučio da formira tim koji će izvršiti nadzor kod mobilnih operatera.
Podsjetimo, Uprava policije je godinama suprotno Ustavu od operatera uzimala listinge bez sudskog naloga. Odlukom Ustavnog suda 2014, a na inicijativu NVO MANS, utvrđeno je da je neustavna odredba Zakona o krivičnom postupku kojom se policiji omogućavao nesmetani pristup telefonskim listinzima i bez naredbe suda. Takva odredba je suprotna i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sada se do listinga dolazi preko naloga istražnih sudija.
Telenor je, u zahtjevu za davanje mišljenja, od Agencije u aprilu zatražio izjašnjenje da li su naredbe sudija za istrage u skladu sa zakonom i da li se njima krši pravo na privatnost građana.
– Zahtjevima sudije za istrage nalaže se dostavljanje zadržanih podataka iz telekomunikacionog saobraćaja za sve građane sa teritorije Crne Gore, opštine ili naselja – navodi se u zahtjevu Telenora, u koji je „Dan” imao uvid.
Iz te telekomunikacione kompanije su tražili pojašnjenje od Agencije da li se na taj način „krši načelo srazmjernosti i svrsishodnosti”, te da li je zahtjev u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom. Takođe, zahtjevom se traži mišljenje da li sudovi za prekršaje mogu izdavati naredbe za pretresanje podataka iz telekomunikacinog saobraćaja.
Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović potvrdio je za „Dan” da su mobilni operateri dobijali naloge za pretresanje telekomunikacionog saobraćaja za sve građane Crne Gore. On navodi da je mobilni operater Telenor od Agencije tražio mišljenje da li je po zakonu da dostavi toliki obim podataka.
– Zahtjevi prema sudiji za istrage o korišćenju ličnih podataka iz telekomunikacionog saobraćaja, shodno Zakoniku o krivičnom postupku, a i međunarodnim dokumentima, moraju biti obrazloženi i precizni. Na sudiji je da donese odluku uz vođenje računa o obimu podataka koji se traži od mobilnih operatera, shodno načelu svrsishodnosti i srazmjenosti. Nalozi suda o pretresanju podataka svih učesnika u telekomunikacionom saobraćaju sa određenog prostora, pa makar to bilo i samo naselje, a kamoli teritorija čitave države, ne odgovaraju stvarnim potrebama i u suprotnosti su sa domaćim i međunarodnim pravom – ističe Lacmanović.
On podsjeća da nema smisla zakon koji bi mogao opravdati naloge sudije za istrage kojima se u neograničenom obimu ulazi u privatnost svih građana Crne Gore, kao i stranih državljana koji su boravili u našoj državi u određenom vremenskom intervalu, odnosno koristili usluge mobilnih operatera, a da se pritom ta lica ne nalaze, čak ni posredno, u situaciji koja može dovesti do krivičnog gonjenja. Sudija za istragu, objašnjava Lacmanović, treba da se rukovodi ustavnom proklamacijom da je svako obavezan da poštuje prava i slobode drugih i da svi imaju pravo na jednaku zaštitu ličnih prava.
– Pritom, primjenom ustavne i zakonske nadležnosti sudija mora voditi računa o pravičnosti vođenja krivičnog postupka kako isti ne bi rezultirao povredama prava i sloboda građana u smislu člana 17 Zakona o krivičnom postupku, odnosno saglasno sa principima i standardima u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Otkrivanje krivičnih djela, kao i gonjenje njihovih izvršilaca, ali i sprečavanje da do njih ne dođe, legitiman je i opštedruštveno opravdan cilj, ali pod uslovom da se do njega ne dolazi kršenjem osnovnih prava i sloboda lica koja ne samo da nijesu u sukobu sa zakonom već svojim radom i djelovanjem ničim nijesu dovela u pitanje njegovo ostvarivanje. Masovno korišćenje podataka učesnika telekomunikacionog saobraćaja vodi u kršenje zakona i stvara mogućnost za zloupotrebe, što se samo može naslućivati. Iz neprava se ne može stvarati pravo i takvi primjeri za rezultat imaju plod otrovne voćke. Ovo posebno zato što zadržani podaci naročito omogućavaju saznanje s kojom osobom je pretplatnik ili registrovani korisnik komunicirao i kojim sredstvom, kao i utvrđivanje vremena komunikacije, te mjesta s kojeg se ona odvijala. Nadalje, oni omogućavaju uvid u učestalost komunikacija pretplatnika ili registrovanog korisnika s određenim osobama tokom traženog razdoblja. Ti podaci, uzeti zajedno, mogu omogućiti donošenje vrlo preciznih zaključaka o privatnom životu osoba čiji su podaci zadržani, kao što su svakodnevne navike, mjesta trajnih ili privremenih boravaka, dnevna ili druga kretanja, obavljane aktivnosti, društveni odnosi i sredine koje su te osobe posjećivale – ukazao je Lacmanović.
On postavlja pitanje šta se dešava sa podacima prikupljenim na taj način, ako se protiv tako velikog broja, a često se radi i o stotinama hiljada korisnika telekomunikacionog saobraćaja, ne pokrene krivični postupak jer je to, po prirodi stvari, pravno i faktički nemoguće.
– U ovakvim situacijama, u slučaju da se protiv lica čiji su podaci obrađeni ne pokrene krivični postupak, ona ne bi saznala da su njihovi podaci korišćeni od strane državnih organa, i samim tim, ne bi mogli ostvariti pravo na zaštitu privatnosti – navodi Lacmanović.
On je kazao da posao Agencije u narednom periodu mora biti vršenje nadzora kod organa koji su na osnovu naredbe suda dobijali zadržane podatke o građanima Crne Gore, da bi se utvrdilo da li su izbrisani u slučajevima kada protiv njih nije pokrenut krivični postupak, kako se oni čuvaju i ko im ima pristupa. Upitan da li su prekršajni sudovi nadležni za izdavanje sudskih naloga za dostavljanje zadržanih podataka, Lacmanović je rekao da je to problematično s aspekta ustavnosti i zakonitosti imajući u vidu da se ograničenja u vezi sa komunikacionom privatnošću odnose na vođenje krivičnog postupka ili iz razloga nacionalne bezbjednosti, te u tom smislu teško bi bilo izvući zaključak da je sud za prekršaje nadležan za izdavanje predmetnih naloga.
On je istakao da se shodno članu osam Evropske konvencije o ljudskim pravima jemči pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, te da se javna vlast ne miješa u vršenje tog prava, osim u slučaju nacionalne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
M.S.
Operateri tvrde da postupaju po zakonu
Mobilni operateri su saopštili da nadležnim institucijama dostavljaju podatke o telekomunikacionom saobraćaju u skladu sa zakonom.
Iz Telenora su kazali da oni postupaju po nalozima nadležnih državnih organa, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
– Telenor nema ovlašćenje da saopštava informacije ove vrste, imajući u vidu nadležnost državnih organa i prirodu povjerljivih podataka – kažu u Telenoru.
Sličan odgovor dobili smo i iz Telekoma.
– Crnogorski telekom zadržava podatke o korisnicima i saobraćaju i prosleđuje ih na zahtjev nadležnih državnih organa, MUP-a i sudova, u skladu sa zakonom. Sva komunikacija u vezi sa zadržanim podacima je povjerljiva – navode u Telekomu.
U M:telu tvrde da nijesu dobijali zahtjeve da dostave listinge građana. Oni podsjećaju da je Zakonom o elektronskim komunikacijama propisano da je operater dužan da zadržava određene podatake o saobraćaju i lokaciji, kao i relevantne podatake potrebne za identifikaciju i registraciju pretplatnika – pravnih i fizičkih lica, u mjeri u kojoj su te podatke generisali ili obradili, za potrebe odbrane i nacionalne bezbjednosti, kao i radi sprečavanja vršenja krivičnog djela, istrage, otkrivanja i krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela i pružanja pomoći kod potrage i spasavanja ljudi, zaštite života i zdravlja ljudi i imovine, u skladu sa zakonom.
Ne bi da komentarišu
Predsjednik Savjeta Agencije Muhamed Đokaj kazao je da su odlučili da pokrenu mjere nadzora kod mobilnih operatera, ali nije želio da komentariše zahtjeve istražnih sudija. Član Savjeta Aleksa Ivanović potvrdio je da im je traženo mišljenje povodom zahtjeva istražnih sudija, ali da ne želi da daje komentare dok se sve detaljno ne ispita.